Simptomi i dijagnoza
Konstantan, dubok bol u mišiću koji se pojačava pri pokretima koji koriste taj mišić. Osećaj „sečenja“ ili trenutno pojačanje bola pri određenom pokretu su tipični simptomi. Takođe, uobičajeni su osetljivost na pritisak, zatezanje mišića i gubitak snage, iako ne dolazi do atrofije (topljenja mišića). Ovaj sindrom često prate hronični stres i zamor.
Kako nastaje?
Miofascijalni sindrom može biti posledica akutne ili hronične lezije mišića. Akutne lezije nastaju iznenada, obično kod naglih pokreta, dok se hronične razvijaju postepeno zbog ponavljanih pokreta ili dugotrajnog zadržavanja u istom položaju, poput neudobnog položaja tokom spavanja. Ovaj sindrom može zahvatiti skoro bilo koji mišić u telu, ali najčešće se javlja u trapezijusu, mišiću koji pokriva potiljačni deo glave, ramena, vrat i gornji deo leđa. To je posebno čest problem kod onih čiji posao podrazumeva dugotrajan rad za računarom.
Ključne tačke u lečenju
Trigger tačke su ključne u ovom sindromu – predstavljaju mesto najjačeg bola u mišiću, odakle se bol širi na druge delove ili susedne mišiće. Postoje aktivne i latentne trigger tačke – aktivne izazivaju spontani bol, dok latentne bole samo prilikom pritiska. U lečenju se primenjuje fizikalna terapija, istezanje i masaža za blaže oblike, dok se za teže oblike koristi infiltracija mišićne trigger tačke.
Kako se osloniti na rešenja?
Otklonite duboke bolove u mišićima razumejući poreklo miofascijalnog sindroma. Primena fizikalne terapije, istezanje i masaža su osnovni koraci u lečenju, dok težim slučajevima može prethoditi infiltracija mišićne trigger tačke za dugoročno olakšanje.